Kad korisnik pita za preporuku, prvo bilježim kontekst: raspoloženje, vrijeme koje ima i gdje će čitati. Zatim tražim 2–3 posljednje knjige koje su mu se svidjele i jednu koju je odustao čitati. To mi odmah daje smjer bez previše nagađanja.

Sljedeći korak je definirati cilj čitanja kao zadatak: opuštanje, učenje, inspiracija ili društveno čitanje. Ako je cilj nejasan, nudim dva scenarija i pitam koji je bliži. Time smanjujem broj opcija i ubrzavam odabir.

Za putopise i vodiče provjeravam želi li korisnik praktične informacije ili narativno putovanje. Ako planira put, predlažem vodiče s jasnom strukturom i aktualnim izdanjem; ako sanjari o destinaciji, biram putopis s jakim glasom autora. U oba slučaja tražim preferira li kraće poglavlje ili kontinuiranu priču.

Kod poezije i zbirki najprije procjenjujem toleranciju na apstrakciju i ritam jezika. Pitam voli li kratke, snažne slike ili duže pjesme s narativom. Zatim predlažem jednu pristupačniju zbirku i jednu zahtjevniju, da korisnik ima siguran i izazovniji izbor.

Za dječje knjige i knjige za mlade fokusiram se na dob, interes i duljinu teksta, ne samo na 'popularno'. Provjeravam treba li naslov za zajedničko čitanje ili samostalno, jer to mijenja razinu složenosti. U praksi nudim i alternativu po temi, primjerice prijateljstvo, avantura ili školske situacije.

Kod biografija i memoara utvrđujem traži li korisnik životnu priču, povijesni kontekst ili motivaciju iz stvarnog iskustva. Ako ne poznaje osobu, predlažem memoare s univerzalnim temama i jasnim stilom. Ako je tema profesionalna, biram one koji imaju konkretne epizode i refleksiju, a ne samo kronologiju.

Za suvremene romane i klasičnu književnost radim razdvajanje po tempu i jeziku. Ako korisnik želi brže uvlačenje u radnju, nudim moderniji stil; ako želi 'težinu' i slojeve, biram klasičnije naslove uz kratko objašnjenje što može očekivati. U oba slučaja pitam koliko je spreman na sporiji početak.

Kod kriminalističkih romana tražim preferira li zagonetku, policijski postupak ili psihološki triler. Zatim usklađujem intenzitet: laganiji slučaj za opuštanje ili mračnija atmosfera za napetost, uz oprez da to bude ugodno za čitanje. Kao operativno pravilo, uvijek nudim barem jedan naslov s jasnim završetkom i jedan dio serijala ako voli kontinuitet.

Za znanstvenu fantastiku prvo provjeravam voli li više ideje ili akciju, te koliko je otvoren prema novim svjetovima i terminologiji. Ako je početnik, biram priče s prepoznatljivim okvirom i postepenim uvođenjem. Ako je iskusan, prelazim na konceptualno zahtjevnije romane ili kratke forme koje testiraju ideje.

Kod publicistike i eseja te kuharica i gastronomije cilj je odmah pretvoriti u upotrebu. Pitam želi li preglednu knjigu za brze odgovore ili dublji argument kroz poglavlja, te koliko mu je važan stil pisanja. Za kuharice dodatno provjeravam dostupnost namirnica i razinu vještine, pa predlažem jednu 'osnovnu' i jednu tematsku za širenje repertoara.